Na blagdan Josipa Radnika, 1. svibnja, hodočastili smo u najstarije Marijansko svetište u gradiću Olovu u Bosni. Olovo je gradić smješten 50 km sjeveroistočno od Sarajeva. Prvotni franjevački samostan sa crkvom osnovan je u 14. st. i ide u red najstarijih samostana u Bosni. Samostan je zapao u velike dugove zbog raznih nameta i globa, tako je oko 1670. bio privremeno napušten. Od stare olovske crkve očuvan je i ključ koji je istodobno služio kao samokres, ako se trebalo braniti. Samostan je bio vrlo bogat dragocjenostima: 4 plašta, 17 misnica, 11 patena, 14 kaleža itd. U Olovu su nakon 1704. g. preostale samo ruševine samostana i crkve, koje je istražio arheolog Ćiro Truhelka. U olovskom svetištu nalaze se dvije Gospine slike. Jedna je iz 18. st. s natpisom S.Maria Plumbensis koja je do 1920. g. bila kod franjevaca u Iloku, da bi 1964. g. bila prenesena u Olovo. Drugu je sliku godine 1954. izradio Gabrijel Jurkić prema opisu negdašnje Olovske Gospe, koja je nestala. Od drugih starijih predmeta najvrijednija je kasnogotička srebrna kadionica iz 15. stoljeća. Godine 1984. postavljene su postaje Križnoga puta u izradi slikara Slavka Šohaj. Olovsko svetište Majke Božje spadalo je među najveća hodočasnička mjesta na Balkanskom poluotoku. Gospi u Olovo hodočastili su katolici i inovjerci, osim iz Bosne, iz Bugarske, Srbije, Albanije i Hrvatske. I u današnje vrijeme olovsko je svetište privlačno hodočasničko mjesto. Dolaze i oni koji nisu katolici. Mahom se hodočasti na svetkovinu Velike Gospe, ali i u drugim prilikama. U svetištu se nedjeljom održi jedna misa, a druga u selu Oćevija, koje, kao i Olovo pripada župi Vijaka,. U cijelom tom području godine 1991. živjelo je oko 500 katolika, dok ih u samom Olovu tek nekoliko desetaka. Danas u Olovu živi 25 katolika.
Najnoviji komentari